“Tvrdim da se to neće dogoditi. Međutim, kada bi se to u nekom hipotetičnom scenariju i dogodilo, to bi bila katastrofa za Bosnu u i Hercegovinu, a onda naravno za sve njezine narode i građane…”
Predsjednik Glavnog vijeća nevladine organizacije Hrvatski narodni sabor, Božo Ljubić, ljutito je reagrao na izjavu Željka Komšića da će ponovo pobijediti Dragna Čovića bude li se kandidirao za funkciju člana Predsjedništva BiH.
“Političkoj i svekolikoj javnosti u Hrvatskoj bi trebalo biti jasno da je Komšić potpuno irelevantna figura za bilo kakva rješenja u Bosni i Hercegovini. On je zapravo bio, i još uvijek jest, instrument velikobošnjačke, ako hoćete i antihrvatske politike, dva puta izabran u režiji nominalno socijaldemokratskog SDP-a a treći puta u režiji bošnjačke nacionalne stranke SDA. Stoga se on nema pravo titulirati hrvatskim članom Predsjedništva čak niti pod navodnicima, on je zapravo antihrvatski uljez u Predsjedništvu BiH. Tako se legitimira svakom svojom izjavom i potezom, bilo da su usmjereni protiv Hrvata u BiH (smjene svih hrvatskih diplomata), bilo protiv Republike Hrvatske (stalno tužakanje)”, rekao je Ljubić.
“Ljubić je kazao da podrška izmjenama Izbornog zakona od strane ambasadora SAD u Sarajevu Erica Nelsona i šefa delegacije EU u BiH Johana Sattlera, upravo na način da se omogući legitimno političko zastupanje , čini Komšića nervoznim. -On osjeća da je došao kraj uživanju lukrativnih državnih pozicija temeljem hrvatskog etničkog porijekla njegova oca, osjeća se napuštenim i otuda ova nervoza i paušalno dijeljenje demokršćanskoj Europi etikete fašizma, a on sam je na čelu DF koji nije ništa drugo nego fašistoidna falanga”, poručio je Ljubić.
Upitan šta bi ponovni izbor Komšića u Predsjedništvo BiH zapravo značio za Hrvate u BiH, Ljubić je kazao:
“Tvrdim da se to neće dogoditi. Međutim, kada bi se to u nekom hipotetičnom scenariju i dogodilo, to bi bila katastrofa za Bosnu u i Hercegovinu, a onda naravno za sve njezine narode i građane pa prema tome, naravno, i za Hrvate BiH, jer bi značilo da nema izmjene Izbornog zakona. Toga su svjesni i jamci i potpisnici Mirovnog sporazuma iz Daytona i otuda njihov zahtjev za izmjenu Izbornog zakona”.
“Sama promjena Izbornog zakona ne rješava niti hrvatsko pitanje niti pitanje održivosti Bosne i Hercegovine. I dalje imamo BiH sastavljenu od dva entiteta. Jednoga s apsolutnom srpskom i drugog s apsolutnom bošnjačkom većinom”, odgovorio je Ljubić i pojasnio političku sliku BiH.
“I dalje imamo entitetsku Vladu RS u Banjoj Luci sa 17 članova od čega devet Srba koji mogu donijeti svaku odluku bez pet ministara Bošnjaka i tri ministra Hrvata, čak kada bi bili, a nisu, legitimni predstavnici svojih naroda. I dalje imamo entitetsku vladu FBiH u Sarajevu sa 17 članova, od čega je devet Bošnjaka, koji mogu donijeti svaku odluku samostalno čak i pod uvjetom kada bi svih pet ministara Hrvata bili legitimno izabrani”.
“Znamo da je u dva navrata bošnjačka većina formirala vlast u Federaciji bez legitimno izabranih predstavnika Hrvata. Smatram da je osnovni problem nefunkcionalnosti BiH ontogenetske odnosno koncepcijske naravi zato što, zbog različitih interesa sponzora Daytona, temeljna načela Ustava BiH, o državi tri konstitutivna naroda, nisu dosljedno operacionalizirani kroz ostatak Ustava samom činjenicom da su tri konstitutivna naroda ‘ugurani’ u dva entiteta. Izborni zakon (do njegove nasilne izmjene) je omogućavao malobrojnijem konstitutivnom narodu, (a to su Hrvati u oba entiteta), izabrati barem legitimne političke predstavnike u institucije vlasti Ustavom za to predviđene (Predsjedništvo i Dom naroda). Sada se, nažalost, borimo da to ponovno vratimo. Nadam se da ćemo uspjeti. Temeljem toga mogao bih se složiti da bez odgovarajuće izmjene Izbornog zakona Hrvati u BiH bi imali samo ‘papirnu konstitutivnost’”, zaključio je Ljubić za Direktno.