Petak, 29 ožujka, 2024

Zemir Sinanović, čovjek koji je preživio strijeljanje: Ubice u ratu – samoubice u miru

Preporučeno

Radi „deblokade“ bosanskohercegovačkog društva i države ali i zbog istine i mira u budućnosti, napisah ovu knjigu i ponudi je žrtvama – preživjelim snagama odbrane, ali i zločincima – preživjelim snagama agresije na Bosnu i Hercegovinu. U knjizi SAMOUBISTVO – IZBOR POJEDINCA I (ILI) POSLJEDICA KRIZE, na sadržajan način prikazani su rezultati empirijskog istraživanja samoubistava u Bosni i Hercegovni (1985.-2005.), posebno su prikazani uzroci i motivi samoubistava u poslijeratnom periodu.

samoubistvo-izbor-pojedincaPiše: Doc. dr. Zemir Sinanović

Samoubistvo je (vrlo) kompleksan problem, permanentno prisutan u svim društvima kroz historiju. Prema zvaničnoj statistici, u toku godine u svijetu jedan milion ljudi izvrši samoubistvo. U posljednjih pedeset godina stopa samoubistava u svijetu je povećana za 60%. Godišnje u Evropi oko 43.000 ljudi izvrši samoubistvo, a preko 700.000 njih pokuša samoubistvo. Od 1974. godine zabilježen je porast samoubistava među muškarcima za 35%. Upozoravajući je porast samoubistava za 65% kod mladih osoba (od 15 do 24 godine života).

U periodu 1985.-2005. ukupno je u Bosni i Hercegovini počinjeno 10.219 samoubistava. Očekivani trend samoubistava u Bosni i Hercegovini nastavljen je i u periodu 2006.-2010., kada je zabilježeno ukupno 2.525 samoubistava. Rezultati dosadašnjih istraživanja, kao i svakodnevna klinička praksa, ukazuju na porast samoubistava u Bosni i Hercegovini, naročito nakon agresije (1992.-1995.). Karakteristično je da se brojčani pokazatelji, uzroci i motivi samoubistava demobilisanih boraca Vojske Republike Srpske “stidljivo” čuvaju i rijetko se o tome otvoreno i sa egzaktnim pokazateljima govori. Stiče se utisak da se radi o “organizovanoj stigmi” predmetnog problema.

Na drugoj strani, još je karakterističnije stanje, gdje se broj samoubistava demobilisanih boraca – pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine prikazuje znatno uvećan, nego što su to podaci ovoga ali i još nekih relevantnih istraživanja pokazali. Iznošenjem uvećanih podataka o samoubistvima demobilisanih boraca Armije Republike Bosne i Hercegovine doprinosi se još većoj agoniji navedene kategorije, ali se “nesvjesno” doprinosi i stvaranju pogrešne slike kod onih koji imaju nejasnu predstavu o “čudu bosanskog otpora”. Po broju samoubistava (na svjetskom nivou) Republika Srpska za 2000. godinu zauzima 9. mjesto, što je više nego alarmantan podatak ne samo za bosanskohercegovačko društvo i državu već i za Svjetsku zdravstvenu organizaciju.

Odgovor na visoke i kritično visoke stope samoubistava u Republici Srpskoj – posebno na kritično visoke stope samoubistava kod demobilisanih boraca Vojske Republike Srpske (37,2) treba tražiti (i) u činjenici da su pripadnici Vojske Republike Srpske bili (i) nosioci planiranja, naređivanja i izvršavanja brojnih ratnih zločina, a njih 19.473 je učestvovalo (i) u zločinu genocida nad Bošnjacima u i oko Srebrenice. Navedeni problem (samoubistava) ne smije biti samo problem Republike Srpske, (zvanično i nije: na brojnoj skali problema u Republici Srpskoj ovaj se problem uopšte ne nalazi), ovo mora biti problem države Bosne i Hercegovine, ali i međunarodni problem (posebno Svjetske zdravstvene organizacije), budući da u slučaju nedostatka adekvatne društvene predikcije i prevencije, kod navedene kategorije lica, možemo imati ekspanziju (najtežih oblika) PTSP i samoubistava, ali i drugih oblika društvene destrukcije.

Snage odbrane BiH od agresije, ipak, bilježe mali broj samoubistava, u odnosu koliko se to (znanstveno) očekivalo. Tačnije, prisutan je nesrazmjer između obima i jačine traume (kroz koju su prolazile snage odbrane) i broja realiziranih samoubistava. Možda odgovor leži u sljedećem: „Bosanci su preživjeli nerazuman rat pomoću dara mentalnog integriteta. Svaki istaknuti novinar koji je bio u Bosni u toku rata svjedočio je i izvještavao o ovom daru mentalnog integriteta, daru nasljeđenom iz vjerske tradicije i kulturnih običaja u Bosni“ (Doubt, 2003., pp. 27-35). Zašto u Bosni i Hercegovini samoubistva vrše pripadnici i snage odbrane i snage agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992.-1995)? Pored navedenog, prisutni su i stavovi da odgovor na samoubistvo postoji…

(Bh-index)

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

Miličević potvrdio: Zbog američkih sankcija račun SDS-a je ugašen

Milan Miličević, predsjednik SDS-a, potvrdio je za "Nezavisne novine" da je bankovni račun ove stranke danas zvanično ugašen, kao...

Još vijesti za vas