Četvrtak, 28 ožujka, 2024

Ženama u BiH je najteže doći do mjesta ministrice i premijerke

Preporučeno

Foto: Ilustracija
Foto: Ilustracija

Među izabranim predstavnicima u parlamentima i skupštinama u Bosni i Hercegovini nalazi se oko 22 posto žena, što je tek nešto više od polovine, u odnosu na propisanih 40 posto kako je to utvrđeno Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH, pokazuje analiza Anadolu Agency

Među izabranim predstavnicima u parlamentima i skupštinama u Bosni i Hercegovini (BiH) nalazi se oko 22 posto žena, što je tek nešto više od polovine, u odnosu na propisanih 40 posto kako je to utvrđeno Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH, pokazuje analiza Anadolu Agency (AA).

Tako je među zastupnicima u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH od ukupno 42 člana devet žena ili 21,43 posto.

U skladu sa Zakonom o finansiranju političkih partija BiH strankama koje imaju žene među zastupnicima izdvaja se 10 posto od ukupno odobrenih budžetskih sredstava kao poticaj s ciljem jačanja njihove uloge i značaja u državnom zakonodavnom tijelu.

Slična situacija je kada su u pitanju i entitetski parlamenti. Tako u bosanskohercegovačkom entitetu Republici Srpskoj (RS), u Narodnoj skupštini od 83 zastupnika nalazi se 18 žena ili 21,69 posto, dok istovremeno u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH od 98 članova, njih 22 su žene ili 22,45 posto.

I u deset kantonalnih skupština u Federaciji BiH situacija je šarolika: procenat učešća žena je veoma mali u Skupštini Unsko-sanskog kantona gdje je od 30 zastupnika svega četiri žene ili 13,33 posto, dok u Skupštini Bosansko-podrinjskog kantona od 25 zastupnika njih sedam su žene ili 28 posto.

Upravo se čita:  Duge kolone na graničnim prelazima na izlazu iz Bosne i Hercegovine

U ostalim kantonalnim skupštinama procenat učešća žena kreće se između 17 i 24 posto.

– Samo dvije članice Predsjedništva BiH –

U skladu s tim, a kako bi se osiguralo veća zastupljenost žena na mjestima odlučivanja, prvenstveno u zakonodavnim organima – parlamentima i skupštinama na inicijativu zamjenice predsjedavajuće Komisije za ravnopravnost spolova Ismete Dervoz Parlamentarna skupština BiH usvojila je izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kojim je osigurano da se prvi puta od općih izbora 2014. godine učešće žena na kandidacijskim listama poveća na 40 posto.

Do sada je obavezna kvota zastupljenosti žena na kandidacijskim listama iznosila 33 posto, a njihov prosjek učešća na njima na dosadašnjim općim izborima 2002 – 2010. iznosio je oko 36 posto.

No, broj izabranih žena u parlamentima i skupštinama u tom periodu je bio veoma mali, između 17 i 20 posto, a situacija se popravljala u toku trajanja mandata, odnosno nakon izbora Vijeća ministara BiH i entitetskih vlada kada je dio zastupnika bio biran za ministre. Na njihova mjesta su često dolazile žene kojim su dodjeljivani zamjenski mandati zastupnica.

Upravo se čita:  Ministar Kraljević nije došao na sjednicu UO UIO: 255 miliona KM od putarina ostaje nepodijeljeno

Ipak, analiza pokazuje kako je ženama u Bosni i Hercegovini najteže doći na mjesta odlučivanja u izvršnoj vlasti, posebno na državnoj razini.

Tako novija historija Bosne i Hercegovine pamti kako je na prvim demokratskim izborima 1990. godine za članicu Predsjedništva tadašnje SRBiH izabrana Biljana Plavšić, kasnije optužena i osuđena za ratne zločine kao jedna od čelnica samoproglašene srpske vlasti u ratnom periodu u BiH.

Bosna i Hercegovina kao jedinu ženu članicu Predsjedništva RBiH, u njenim najtežim danima od 1992. do 1996. pamti prof. dr. Tatjanu Ljujić – Mijatović koja je kao predstavnica srpskog naroda dala nemjerljiv doprinos u ratnom periodu za spas i očuvanje multietničke države.

Nakon toga od Daytona, odnosno u proteklih šest izbornih ciklusa od 1996. odnosno za 14 godina Bosna i Hercegovina više nikada nije dobila ženu za članicu Predsjedništva BiH. Tokom ovih izbornih ciklusa bilo je kandidatkinja za ovu poziciju, ali veoma mali broj.

– Za šest mandata četiri državne ministrice –

Bosna i Hercegovina nikada nije do sada u novijoj historiji imala ženu za predsjednicu Vlade, odnosno predsjedavajuću Vijeća ministara BiH. U aktuelnom sazivu Vijeća ministara BiH nema niti jedne ministrice, a nije je bilo ni u prošlom mandatu.

Upravo se čita:  Čović nezadovoljan Schmidtovim tehničkim izmjena Izbornog zakona: OHR da preispita ovu nepotrebnu i neprihvatljivu odluku

Čak dvije žene, ali veoma kratko bile su ministrice u Vijeću ministara u mandatnom periodu 2002. – 2006. i to dr. Mila Gadžić, ministrica vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH koja je ubrzo podnijela ostavku i umjesto nje je došao Dragan Doko, dok je kraj mandata i to na poziciji ministrice finansija i trezora jedino dočekala Ljerka Marić.

U mandatnom periodu prije njih 2000. – 2002. ministrica i to vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH bila je dr. Azra Hadžiahmetović, a u Vijeću ministara BiH u periodu 1998. – 2000. dr. Bisera Turković, kao ministrica europskih integracija.

Što se tiče entiteta, trenutačno u aktuelnom sazivu Vlade bosanskohercegovačkog entiteta RS i to od njene rekonstrukcije iz februara 2013. na čelu je premijerka Željka Cvijanović, dotadašnja ministrica u njenom sastavu. Vlada ima osim premijerke pet ministrica od ukupno 16 članova što je 31,25 posto.

Istovremeno u Federaciji BiH od ukupno 16 članova ima samo jedna žena ministrica što je svega 6,25 posto, a premijer kao i svi dosadašnji od osnutka FBiH su muškarci.

Zanima li vas ovo?

Komentariši

Izdvajamo

Izdvajamo

Donesena odluka vezano za izbor direktora KCUS-a

Oni su tražili od Upravnog odbora Kliničkog centra Univerzeta u Sarajevu da promijeni odluku i pošalje zahtjev za prethodnu...

Još vijesti za vas