– Politika ucjena neće proći i ucjenama se ništa neće postići. To neće pomoći ni onima koji su spremni ići na ukidanje izbora i ukidanje demokratije samo zato što izborna pravila nisu onakva kakva bi oni željeli da budu, a koji isto ne žele ni minimum demokratije – kazao je Željko Komšić.
Inicijativa hrvatske diplomatije u srcu Unije nije uspjela, a zvaničnom Zagrebu je odaslana jasna poruka kakvu BiH priželjkuje EU. O ishodu glasanja u Evropskom parlamentu, njegovoj borbi protiv HDZ-ovske “legitimnosti”, prijetnjama koje stižu na račun BiH, odnosima unutar Predsjedništva BiH i evropskoj perspektivi naše zemlje, jučer je govorio član Predsjedništva BiH, Željko Komšić.
U Evropskom parlamentu je usvojena Rezolucija o Bosni i Hercegovini. Uvjerljivom većinom u Parlamentu su odbačeni amandmani hrvatskih europarlamentaraca. Jeste li očekivali ovakav rasplet, pa i ovako brojno “ne” prijedlozima iz Hrvatske?
Ako ćemo gledati ono što su evropski standardi, ono što je evropska pravna praksa, a i jedno i drugo se u evropskim zemljama ne može dovoditi u pitanje, nikakav drugačiji rasplet i nije mogao da se desi. Poslije svih presuda Evropskog suda za ljudska prava, poslije stava njemačke vlade u kojem je naglašeno da je tzv. legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda uzrok etničkih podjela, poslije Deklaracije NATO-a koja je odbacila konstitutivnost, ništa drugo se i nije trebalo očekivati. Raduje me ipak da je dobar dio zastupnika Evropske narodne stranke, kojoj pripada HDZ, odbacio antievropske amandmane o konstitutivnosti, iako smo naravno veoma zahvalni lijevom i liberalnom dijelu EU parlamanta koji odlično prepoznaje to da su se od strane Hrvatske u BiH željela nametnuti antidemokratska i antievropska rješenja.
Prije skoro dvije godine najavili ste da će te se u budućim razgovorima sa zvaničnicima EU zalagati za odbacivanje principa konstitutivnosti naroda. Osjećate li izglasanu Rezoluciju kao svoju pobjedu i pobjedu principa za koje se zalažete?
To sam rekao nakon što smo pročitali Mišljenje Evropske komisije o kandidatskom statusu za članstvo BiH, a pročitali smo ga isti dan kada je i objavljeno, za razliku od nekih, prije svega iz HDZ-a i SNSD-a koji ga nisu ni pročitali, ali su zato odmah požurili da kažu kako smo mi to pogrešno shvatili. Vrijeme je pokazalo ko je šta pogrešno shvatio, kao što je to pokazalo i jučerašnje glasanje u EU parlamentu. Međutim, i prije objave Mišljenja EK govorili smo isto, da je to jedan prevaziđeni etnički koncept koji svoj korijen vuče iz sovjetskog komunizma. Mišljenke EK je samo potvrdio ono što sam godinama ranije govorio, i nailazio na upozorenja, pa čak i od nekih ljudi sa građanskog političkog spektra, u smislu da ne bi trebao govoriti tako, da ne bi trebao voditi takvu građansku politiku, nego istrajavati na nekom trulom kompromisu između etničkog i građanskog. S druge strane, mi smo mislili, kad kažem mi mislim na tim ljudi s kojim radim, da tu ne može biti kompromisa ako želimo ka NATO i EU. Na kraju su institucije NATO i EU rekle isto.
Dakle, godinama dosljedno zastupamo ovu politiku. To ćete najbolje vidjeti po negodovanju onih koji joj se najviše protive, a znate ko su ti. Međutim, nije dovoljno samo imati stav, mora se i raditi. Kada smo pisali non-paper, neki su opet rekli da nismo trebali, a malo je ko imao hrabrosti da javno kaže da stvari stoje onako kako stoje. Nekada i ne možete javno govoriti o svemu onome što poduzimate. Jer Hrvatska je na noge digla čitavu svoju diplomatiju, od premijera, preko predsjednika, ministra vanjskih poslova, do eurozastupnika, i opet smo ih pred EU parlamentom porazili. Istina je da smo kontaktirali sa zastupnicina u EU parlamentu koji razumiju poziciju BiH i koji razumiju ono što nam nastavljači UZP politike Tuđmana nastoje da podvale. Ja im se i ovim putem želim zahvaliti, zato što su na strani istine, na strani građanske i evropske Bosne i Hercegovine. Nadam se da će ovo biti dodatni motiv bh. političkim opcijama da inteziviraju svoje kontakte za zastupnicima u EU parlamentu, i sa lijevima, i sa desnima i sa liberalima. Jer ako nemamo resurse koje ima Hrvatska, imamo makar principe koji su u skladu sa Evropskim. Upravu smo makar na papiru, i treba više da cijenimo taj papir, i da malo više pratimo šta se dešava pred tijelima EU. Nekada su, tačnije do 2019. godine u Rezolucije EU parlamenta ulazile gluposti poput federalizacije, supsidijarnosti, legitimnog predstavljanja i slično, a to se dešavalo zbog manjka budnosti sa bh. strane. Sada mi motrimo na sve ono što se dešava, na svaki komadić papira u kojem se pominje BiH, i nećemo prestati to da radimo. Nikada nas više neće uhvatiti na spavanju, te nam kroz tijela EU nekakve Zovke i Picule, podvaliti kojekakve gluposti protivne interesima BiH, pa da se onda mi ovdje u BiH moramo hvatati za glavu, i da to neko u BiH ko želi da ovu zemlju razvali, koristi kao sredstvo, što se ranije dešavalo.
Neko će sad reći, pa dobro, eto odbačena je ta konstitutivnost, legitimno predstavljanje. Dobro, je li se taj uspjeh jede, je li od toga građani mogu živjeti? Odmah da kažem, ne mogu. Ali se ne može živjeti u diskriminaciji, u nejednakosti prava svih građana, u apartheidu, u društvu bez slobode. Zato se nismo borili, a za slobodu jesmo, i uvijek ćemo.
Željana Zovko uputila je rečenicu zastupnicima Evropskog parlamenta: “Neki u ovom parlamentu pokušavaju izbrisati konstitutivne narode iz realnosti Bosne i Hercegovine. Upozoravam Vas, to je jednom rezultiralo velikom tragedijom”. Je li to bila prijetnja, kako se ponegdje razumijeva, i ako jeste, kome?
Možda. Samo je pitanje kome je upućena. Koga se to od strane hrvatskih europarlamentaraca upozorava. Zvuči mi kao prijetnja sudijama Evropskog suda za ljudska prava, jer oni su donijeli relevantne presude u kojima se nalaže odbacivanje konstitutivnosti. To što vam se ne sviđaju presude Evropskog suda za ljudska prava, ne daje vam za pravo da u ime države koju tamo predstavljate, prijetite sudu. Ili možda daje, ali to je onda veliki problem te države.
Nedavno smo iz Zagreba čuli i prijetnju neodržavanjem izbora 2022. godine. Jesu li prijetnje postale posljednji instrument spječavanja procesa koji su neminovni i ili ih se trebamo bojati?
Politika ucjena neće proći i ucjenama se ništa neće postići. To neće pomoći ni onima koji su spremni ići na ukidanje izbora i ukidanje demokratije samo zato što izborna pravila nisu onakva kakva bi oni željeli da budu, a koji isto ne žele ni minimum demokratije.
Vratimo se HDZ-ovoj politici prema BiH i pitanju “konstitutivnosti”. Šta je sada preostalo HDZ-u, i hrvatskom i bosanskohercegovačkom? Naprijed ne mogu, a nazad ne žele. Postoji li neki treći put za tu politiku?
Imaju samo dva izbora, ili da poštuju presude Evropskog suda za ljudska prava koje nalažu odbacivanje konstitutivnosti ili da ne poštuju. Prvi izbor su NATO i EU, a drugi Rusija.
Dodik je konačno sjeo za stol, i jučer je usvojen prijedlog budžeta institucija BiH. Šta je razlog te njegove apstinencije? Je li to njegovo rješenje za ono što ste podavno nazvali “nesnalaženjem u Sarajevu”?
Jeste i to jednim dijelom, a drugim dijelom Dodik gleda da što manje radi bilo šta što je u interesu države, pa i budžet. Pa ipak kao i mnogo puta do sada, i pored sve srdžbe na kraju je primoran, kako kažete sjesti za stol i donositi odluke.
Ubrzo preuzimate predsjedavanje Predsjedništvom BiH. Koji će biti glavni pravci vašeg djelovanja u narednih 8 mjeseci po preuzimanju funkcije?
Imamo realizirati niz međunarodnih ugovora koji nisu uspjeli doći na dnevni red zbog Dodikovih nesazivanja redovnih sjednica. Potruditi ću se da dodatno ojačamo vanjskopolitičku djelatnost. Teško je organizovati i imati sastanke na najvišem nivou kada vam je predsjedavajući Predsjedništva neko ko je na crnoj listi State Departmenta. Ta otežavajuća okolnost se često previđala, a doslovno je kamen u cipeli za Bosnu i Hercegovinu u međunarodnim odnosima.
Gdje vidite region 2030. godine?
Region kao i Bosnu i Hercegovinu vidim u NATO-u i Evropskoj uniji, rekao je Komšić, piše Slobodna Bosna.