Evropa treba da pomogne BiH, ali u samoj zemlji mora biti stvorena takva atmosfera da lokalni političari preuzmu punu odgovornost nad BiH i da je povedu ka briselskom putu preko Sarajeva, Mostara i Banjaluke, kazala je za “Glas Srpske” poslanica u Evropskom parlamentu Željana Zovko.
Zovko, koja je i bivša ambasadorica BiH, naglašava da BiH, ipak, ne može sama da se izbori sa svim i da joj je za neke stvari potrebna veća pomoć EU.
– Autor dokumenta i izvjestilac za BiH Paulo Ranžel je dao sveobuhvatnu sliku o stanju i zatražio veću pomoć u rješavanju neriješenih problema, te dao prijedloge i rješenja s ciljem izlaska iz ćorsokaka u kojem se nalazi. Pred nama je godina koja nije izborna i u kojoj se mogu sve reforme, koje su i tražene kroz 14 europskih uslova s ciljem dobijanja kandidatskog statusa, sprovesti konsenzusom između političkih lidera – istakla je Zovko.
Na koje konkretno mislite?
-To je izborni zakon. Reforma pravosuđa je veoma bitna i bez toga BiH ne može očekivati nikakve zelene signale iz Evropske komisije. I izvjestilac i ja, u svom izlaganju, smo naglasili da se BiH ne može sama boriti sa migrantskom krizom jer je riječ o ozbiljnoj problematici. To, u suštini, stvara i velike probleme na granici sa EU jer je to posljednja stanica prije ulaska u EU i tu zatražili pomoć i od Evropske komisije i veću fokusiranost na nefunkcionalnost same države jer je očigledno da stvari ne funkcionišu. Nešto se tu mora učiniti, ali ključ je na liniji Sarajevo – Banjaluka – Mostar, a ne na drugim adresama.
Da li to znači da je i ovaj put upućena poruka da dogovori o važnim pitanjima moraju biti postignuti unutar BiH i podržani od strane sve tri konstitutivna naroda?
-Apsolutno. Često smo na to ukazivali. Očekujemo da dobijemo i sagovornika sa druge strane, odnosno u BiH, te da otvori dijalog. Pričala sam i sa novim glavnim sekretarom u Službi za spoljne poslove i tražila da Evropa bude predvodnik u pregovorima na zapadnom Balkanu.
Nedavno ste istakli da se nadate da će novi visoki predstavnik ujedno biti i posljednji koji će doći u BiH i sa kratkim mandatom?
-Ohrabrena sam činjenicom da Njemačka za tu poziciju kandiduje svog člana jer poznavajući njemačku pragmatičnost i osjetljivost prema javnim finansijama, očekujem da Kristijan Šmit bude posljednji i zatvori Kancelariju visokog predstavnika.